Kako ne pogriješiti s izborom vrtnog crijeva?

Nije banalno kako se čini

Kupiti vrtno crijevo čini se banalnim sve dok ne dođe trenutak za odlazak u nabavku. Reklo bi se, sva su crijeva slična i dobro je svako koje ne propušta i kroz koje voda protječe bez problema. Međutim, stvar se komplicira kad se u trgovini suočimo sa crijevima različitih materijala, duljine, težine, promjera, cijene… Kako, dakle, ne pogriješiti s izborom vrtnog crijeva?

Valja krenuti s duljinom. Za početak, najsigurnije je izmjeriti udaljenost od slavine do najudaljenije točke u vrtu ili  dvorištu, gdje će se crijevo koristiti. Najzastupljenija su crijeva od 25 do 30 metara, ali ima ih, naravno, i kraćih i dužih i od sto metara, a ponekad je praktičnije uzeti dva kraća. Osim što tako imamo dvije mogućnosti, budući ih se može spajati spojnicom, dva manja crijeva zahtijevaju manje prostora za skladištenje od jednog velikog. Također, lakše ih je pri pospremanju ocijediti.

Bitan element svakako je unutarnji promjer crijeva, koji se određuje milimetrima ili inčima. Za navodnjavanje vrta obično se preporučaju crijeva promjera 12,7 – 19 milimetara, koja ponajbolje funkcioniraju sa crijevima dužine do petnaestak metara. Inače, kvalitetnija crijeva takvog promjera trebala bi po metru duljine težiti 115 grama.

Time dolazimo i do materijala od kojeg se crijeva izrađuju. Za povremene, ne pretjerano zahtjevne vrtlarske radove poslužit će i crijevo od vinila. Gumeno je, međutim, dugotrajnije, izdržljivije, a bolje podnosi i toplu vodu nego crijeva od vinila. Nešto je teže za rukovanje, ali sigurno će izdržati više sezona vrtlarskih radova. Inače, postoje i crijeva ojačana mrežastim umetkom.

Sva crijeva, kao što rekosmo, nisu jednako otporna na toplu vodu. Najkvalitetnija podnose razlike u temperaturi od minus 20 do čak sto stupnjeva Celzijusa. Većina crijeva napravljena je, međutim, za temperature od nule do  60 °C, a ona izdržljivija bez problema mogu i prezimiti  na otvorenom.

Pri izboru nije nebitna ni boja. Opće je poznato da se crna crijeva, ili neke slične tamne boje, brže zagrijavaju na suncu i mogu omekšati, no, recimo, otpornija su na alge i manje se začepljuju od prozirnih crijeva. Treba imati na umu i da crijeva mogu u vodu ispuštati neke kemikalije. One nisu štetne za cvijeće, ali prije zalijevanja povrća treba pustiti da prvo topla voda isteče iz crijeva. Postoje, dakako, i crijeva za dotok pitke vode, koja su i posebno označena. Malo tko za vrijeme vrtlarskih radova ne ožedni i ne poželi malo gutnuti iz crijeva, pa pri kupovini i o ovome treba voditi računa.

7 SAVJETA ZA ZALIJEVANJE VRTA

1. Vrijeme Zalijevanja

• Rano ujutro ili kasno poslijepodne: Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže, a isparavanje minimalno. Tako se voda bolje apsorbira i smanjuje se rizik od bolesti.
• Izbjegavajte zalijevanje po danu: Zalijevanje tijekom vrućeg dana može dovesti do brzog isparavanja, a voda može ostati na lišću, što može uzrokovati opekline ili razvoj gljivica.

2. Frekvencija Zalijevanja

• Redovito, ali ne prečesto: Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilno, nego svakodnevno s malim količinama vode. To potiče korijenje da raste dublje u tlo u potrazi za vodom, što čini biljke otpornijima na sušu.
• Ovisno o vrsti biljaka: Biljke s plićim korijenjem, poput povrća i cvijeća, trebaju češće zalijevanje, dok duboko ukorijenjene biljke, poput drveća i grmlja, mogu izdržati dulje razdoblje bez vode.

3. Metode Zalijevanja

• Zalijevanje izravno na tlo: Usmjerite vodu izravno na tlo oko biljaka, a ne na lišće, kako biste spriječili razvoj bolesti i smanjili isparavanje.
• Kapanje ili navodnjavanje: Sustavi za navodnjavanje kap po kap ili sustavi s crijevima postavljenima na tlo učinkoviti su za dostavljanje vode izravno do korijena.
• Zalijevanje kantom ili crijevom: Ako koristite kantu ili crijevo, polako izlijevajte vodu kako biste omogućili da se ona upije u tlo, umjesto da se razlije i otječe.

4. Količina Vode

• Prilagodba potrebama biljaka: Većini biljaka potrebno je oko 2,5 cm vode tjedno, bilo putem zalijevanja ili kiše. Provjerite vlažnost tla na dubini od oko 5-7 cm; ako je tlo suho, vrijeme je za zalijevanje.
• Spriječite prekomjerno zalijevanje: Prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena i druge probleme. Bolje je zaliti rjeđe, ali duboko.

5. Mulčiranje

• Primjena malča: Dodavanje sloja malča (slama, kompost, drvena sječka) oko biljaka može pomoći zadržati vlagu u tlu, smanjiti isparavanje i održati korijenje hladnim.
• Sprječavanje korova: Malč također pomaže u sprječavanju rasta korova koji mogu konkurirati biljkama za vodu.

6. Prilagodba sezoni

• Ljeto: Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, biljke mogu zahtijevati češće zalijevanje.
• Zima: U zimskim mjesecima, ako je tlo smrznuto ili mokro, biljke trebaju manje vode. Zalijevajte samo kada je potrebno, npr. tijekom sušnih razdoblja.

7. Praćenje stanja tla i biljaka

• Vlažnost tla: Redovito provjeravajte vlažnost tla ručno ili pomoću mjerača vlage kako biste osigurali da biljke dobivaju dovoljno vode.
• Promatranje biljaka: Ako primijetite uvenuće ili žute listove, to može biti znak nedostatka ili viška vode.

Pravilno zalijevanje vrta zahtijeva razumijevanje potreba vaših biljaka, klimatskih uvjeta i vrste tla u vašem vrtu. Prateći ove smjernice, možete osigurati optimalne uvjete za rast biljaka, očuvati vodu i stvoriti zdrav i plodan vrt.