Kako ne pogriješiti s izborom vrtnog crijeva?

Nije banalno kako se čini

Kupiti vrtno crijevo čini se banalnim sve dok ne dođe trenutak za odlazak u nabavku. Reklo bi se, sva su crijeva slična i dobro je svako koje ne propušta i kroz koje voda protječe bez problema. Međutim, stvar se komplicira kad se u trgovini suočimo sa crijevima različitih materijala, duljine, težine, promjera, cijene… Kako, dakle, ne pogriješiti s izborom vrtnog crijeva?

Valja krenuti s duljinom. Za početak, najsigurnije je izmjeriti udaljenost od slavine do najudaljenije točke u vrtu ili  dvorištu, gdje će se crijevo koristiti. Najzastupljenija su crijeva od 25 do 30 metara, ali ima ih, naravno, i kraćih i dužih i od sto metara, a ponekad je praktičnije uzeti dva kraća. Osim što tako imamo dvije mogućnosti, budući ih se može spajati spojnicom, dva manja crijeva zahtijevaju manje prostora za skladištenje od jednog velikog. Također, lakše ih je pri pospremanju ocijediti.

Bitan element svakako je unutarnji promjer crijeva, koji se određuje milimetrima ili inčima. Za navodnjavanje vrta obično se preporučaju crijeva promjera 12,7 – 19 milimetara, koja ponajbolje funkcioniraju sa crijevima dužine do petnaestak metara. Inače, kvalitetnija crijeva takvog promjera trebala bi po metru duljine težiti 115 grama.

Time dolazimo i do materijala od kojeg su crijeva izrađuju. Za povremene, ne pretjerano zahtjevne vrtlarske radove poslužit će i crijevo od vinila. Gumeno je, međutim, dugotrajnije, izdržljivije, a bolje podnosi i toplu vodu nego crijeva od vinila. Nešto je teže za rukovanje, ali sigurno će izdržati više sezona vrtlarskih radova. Inače, postoje i crijeva ojačana mrežastim umetkom.

Sva crijeva, kao što rekosmo, nisu jednako otporna na toplu vodu. Najkvalitetnija podnose razlike u temperaturi od minus 20 do čak sto stupnjeva Celzijusa. Većina crijeva napravljena je, međutim, za temperature od nule do  60 °C, a ona izdržljivija bez problema mogu i prezimiti  na otvorenom.

Pri izboru nije nebitna ni boja. Opće je poznato da se crna crijeva, ili neke slične tamne boje, brže zagrijavaju na suncu i mogu omekšati, no, recimo, otpornija su na alge i manje se začepljuju od prozirnih crijeva. Treba imati na umu i da crijeva mogu u vodu ispuštatati neke kemikalije. One nisu štetne za cvijeće, ali prije zalijevanja povrća treba pustiti da prvo topla voda isteče iz crijeva. Postoje, dakako, i crijeva za dotok pitke vode, koja su i posebno označena. Malo tko za vrijeme vrtlarskih radova ne ožedni i ne poželi malo gutnuti iz crijeva, pa pri kupovini i o ovome treba voditi računa.